Povodom obilježavanja 30. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma otvorena je izložba Arhiva Federacije „Tri decenije Dejtona“, 21. novembra 2025. godine, u sarajevskoj Vijećnici, u okviru svečanog otvaranja međunarodne naučne konferencije „30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine“ u organizaciji Univerziteta u Sarajevu.
Na otvaranju konferencije obratili su se prof. dr. Tarik Zaimović, rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Zinka Grbo, dekanesa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i predsjednica Naučnog odbora konferencije, prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i predsjednik Organizacionog odbora konferencije, prof. dr. Nerzuk Ćurak, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti BiH, te mr. sc. Hajrudin Ćuprija, direktor Arhiva Federacije.
Zahvaljujemo se Univerzitetu u Sarajevu na organizaciji, partnerstvu i gostoprimstvu, ali i svim institucijama koje su dale svoj doprinos u realizaciji ovog događaja.
Ovim povodom u cijelosti prenosimo obraćanje direktora Arhiva Federacije Hajrudina Ćuprije.
Obraćanje mr. sc. Hajrudina Ćuprije, direktora Arhiva Federacije, na svečanom otvaranju konferencije „30 godina poslije Daytona: mitovi, realnosti i nove vizije budućnosti Bosne i Hercegovine“ u organizaciji Univerziteta u Sarajevu i otvaranju izložbe Arhiva Federacije „Tri decenije Dejtona“
„Poštovana ekselencijo, eminencijo, predstavnici državnih, federalnih, kantonalnih, gradskih, općinskih i drugih institucija, poštovani članovi akademske zajednice, učesnici skupa, uvaženi organizatori, rektore prof. dr. Zaimović,
Počastvovan sam što večeras, u okviru međunarodne naučne konferencije Univerziteta u Sarajevu, zajedno otvaramo izložbu „Tri decenije Dejtona“ iz fundusa Arhiva Federacije. Zahvaljujem se Univerzitetu u Sarajevu i rektoru prof. dr. Zaimoviću na prilici za međuinstitucionalno djelovanje, nadam se i u budućnosti, te mogućnosti prezentiranja našeg, arhivskog pogleda na događaj koji je povod ovog okupljanja.
Činjenica da i nakon 30 godina bosanskohercegovačko društvo duboko proživljava dejtonsku realnost, uslovila je nastanak izložbe „Tri decenije Dejtona“. Kroz arhivsku građu, novinske članke, fotografije, izjave i reakcije, izložba prikazuje složenost mirovnog procesa, prateći hronologiju zbivanja od ratnog konteksta i međunarodnih pregovora, preko parafiranja i potpisivanja Sporazuma, do implementacije i dugoročnih posljedica dejtonskog ustrojstva na politički i društveni život Bosne i Hercegovine. Na osnovu preko 1000 izvora, od kojih je odabrano oko 300 dokumenata raspoređenih na 33 tematska panoa, cilj izložbe nije samo izložiti građu, nego i ispričati ili prezentirati priču o jednom događaju koji nas se i dan danas neposredno tiče. Naslovi panoa nisu tek dekorativni ili stilski postupak, već emitiraju smisao i poruku te uspostavljaju tematsku i hronološku ravan izložbe. Početni panoi naslovljeni „Do cjelovite i suverene BiH, pregovorima ili ratom“ te „Za slobodu se nećemo cjenkati“ odražavaju temeljno opredjeljenje bosanske delegacije u svim pregovorima tokom rata: Bosna i Hercegovina mora opstati kao država u svojim avnojskim granicama, cjelovita, suverena i međunarodno priznata. To je bio ultimativni zahtjev, ne retorički, već egzistencijalni.
Nadalje, slijedeći hronologiju zbivanja, izložba prati prelomne momente u odnosu zaraćenih snaga koje su uzrokovale intenziviranje mirovnih pregovora i rješenja, krenuvši od vojno-političkog saveza Bošnjaka i Hrvata, preko vojnih uspjeha Armije RBiH i HVO-a i oslobađanja teritorije, pa do odlučnije međunarodne intervencije nakon genocida u Srebrenici i drugih zločina, ponajprije drugog masakra na Markalama, koji je, izvjesno, predstavljao okidač za učinkovitije djelovanje međunarodnih snaga protiv agresora.
Vojni uspjesi Armije RBiH i njenih saveznika doveli su do promjene odnosa snaga i otvorili prostor za intenziviranje pregovora. Pitanje koje ostaje, i koje ova izložba diskretno, ali odlučno postavlja, jeste: kako bi se rat završio da su se borbe nastavile? Da li bi ishod bio isti? Da li bi Bosna i Hercegovina danas izgledala drugačije? Historija nam ne može dati gotov odgovor, ali nam može ponuditi materijal da promišljamo i analiziramo.
S obzirom da Dejtonski sporazum sadrži pozitivnu i negativnu stranu, izložba, u cjelini, prezentira različite poglede na, možemo slobodno reći, „uslovni“ mir, peripetije njegovog postizanja, uvjete, ustupke, kompromise, ali i turbulencije njegovog provođenja, posljedice njegovog ustrojstva, implikacije na društveno-politički život savremene bosanskohercegovačke države itd.
U formalnom smislu, kao neposredan i živ mediji koji daje uvid izbliza, središlji izvor izložbe predstavlja dnevno-politička periodika koja je izravno, iz dana u dan, pratila pregovore, diplomatska kretanja i reakcije javnosti, omogućavajući rekonstrukciju atmosfere, impuls vremena, dinamiku dešavanja, očekivanja i zabrinutost javnosti itd. Vrijedne materijale za izložbu ustupio je i Muzej „Alija Izetbegović“, čime je obogaćen uvid u ključna pregovaračka dešavanja sa lica mjesta.
Ono što bih želio posebno istaknuti i što na svojevrstan način daje osoben pečat izložbi jesu pažljivo birane karikature inspirirane ratnim kontekstom i mirovnim pregovorima. Referirajući se na stvarna dešavanja, karikature daju nekonvencionalan ugao posmatranja stvarnosti te svojom slikovitosti, satiričnosti i dosjetljivosti često učinkovitije prenose poruku, te tačnije i potpunije govore o duhu vremena nego li pisani dokument ili fotografija.
Dame i gospodo,
Nadam se da će ova izložba upotpuniti i na neki način uokviriti naučne diskusije i refleksije koje predstoje. Dozvolite mi da se još jednom zahvalim Univerzitetu u Sarajevu na organizaciji, partnerstvu i gostoprimstvu, ali i svim institucijama koje su dale svoj doprinos u realizaciji ovog događaja, a posebno se zahvaljujem kolegama iz Arhiva Federacije na predanom radu.
Hvala!"











