Iz štampe su izašli

A  N  A  L  I

Svjedočenje o snažnom rastu Arhiva Federacije i razvoju arhivske struke u svijetu

Već četvrtu godinu za redom iz štampe izlaze Anali, godišnjak Arhiva Federacije u kojem se na jednom mjestu informativno govori o hodu kolektiva i dokumentarno - analitički piše o razvoju arhivske struke u svijetu.

U ovom broju Anala saradnici časopisa su pisali o posjeti premijera Federacije Bosne i Hercegovine g. Nermina Nikšića Arhivu Federacije. Prvi put u petnaestogodišnjoj historiji Arhiva Federacije premijer federalne vlade posjetio je ovu kuću, što smo shvatili kao izravnu podršku promjenama. Premijeru smo kazali kako ostvarujemo rekordne rezulate i to iz godine u godinu. Pratili smo omjer uraðenog posla u godinama do dolaska novog menadžmenta (period od 10 godina) sa uraðenim poslom u posljednjih pet godina. Jasno će se vidjeti da je od početka rada Arhiva 1998. pa do 2007. , dakle za deset godina rada, bilo 126 škartiranja (uništavanje bezvrijedne registratrurne graðe) a da je od dolaska novog menadžementa(2007.) za svega pet godina obavljeno škartiranje u 559 slučajeva. I svi drugi parametri su ovakvi, pa bi nabrajanje samo oduzimalo vrijeme.

U Analima  smo pisali detaljno o posjetama koje su  državni službenici Arhiva učinili registraturama koje pokrivamo. 

U ovom broju našli su se izvještaji reportera iz gradova Trabzon, Kayseri i Ankara u Turskoj, u kojima je Arhiv Federacije  priredio izložbu Srebrenički inferno. Tu ćete pronaći reporterske bilješke o izložbi u Splitu gdje je održana tribina o Srebrenici uz aktivno učešće Arhiva Federacije. Zatim, pišemo o izložbi u njemačkom gradu Frankfurtu na Majni u kojem je o srebreničkom masakru govorio prilikom otvaranja naše manifestacije nekadašnji visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz Schilling.

Arhiv Federacije je obilježio 29. avgusta 2012. u kraljevskom gradu Jajcu 823. godišnjicu od donošenja Povelje Kulina bana. Izložbom Bosna u vrijeme Kulina bana je potcrtana državnost Bosne i Hercegovine. Sve izložbe ovde ne pominjemo jer ćete to,  poštovani čitaoci, moći čitati u novom broju Anala.

Pišemo da je  Arhiv Federacije u martu 2012. u Sarajevu suorganizirao izložbu   Hrvatskog muzeja turizma iz Opatije i Državnog arhiva Rijeka Slavni ljudi na Jadranu.             Na stranicama godišnjaka donosimo opširnu priču našeg kolege iz Trabzona mr. Ismaila Kösea o manastiru Sümela i antičkim trgovačkim putevima koje je obišla i delegacija Arhiva Federacije boraveći u Turskoj. Tekst je odlično prevela dugogodišnja saradnica Arhiva Federacije Aleksandra Popović.

Državni službenik Admir Hadrović iznosi iskustva iz prakse govoreći o postupku odabiranja arhivske graðe iz registraturne graðe za registrature koje su pod stručnom nadležnosti Arhiva Federacije.

Državni službenik Edis Mesihović piše o ulozi i značenju arhivskoga gradiva kao istorijskog i povijesnog izvora pa zaključuje da je potrebna njegova svekolika zaštita.              „...A u savremenom svijetu to se ostvaruje, izmeðu ostalog, i pomirenjem različitih potreba - kompromisom izmeðu čuvanja  i osiguranja izvornih dokumenata i stvaranjem njihovih preslika koje u slučaju uništenja originala postaju gotovo jednako važne koliko i sam original“, zaključuje Mesihović.

Direktorica  Arhiv Bosansko-podrinjskog kantona iz Goražda Taiba Mehmedbegović piše o značaju zapisnika kako bi se dobio uvid u stanje stručnog održavanje i čuvanje registraturne graðe

 Obilježena je stota godišnjica potonoća Titanica najvećeg putničkog broda u svijetu.  Zaronili smo  duboko u prošlost  i otkrili  da su se meðu hiljadu petsto nastradalih nalazila i četverica Bošnjaka iz Austrougarske monarhije.

U prikazu knjige Kenana Dautovića Srednjovjekovna Bosna u areni političke historiografije naš Hadžija Hadžiabdić daje osvrt na historiografsku interpetaciju perioda srednjovjekovne Bosne. On piše da dr. Dautović na veoma interesantan način kroz analizu udžbenika historije koje su pisali autori različite nacionalne, prostorne i vjerske provenijencije i različitog naučnog obrazovanja, daje  veoma zanimljiv prikaz.

U Temi broja govorimo o  Srebrenici  i  ratu  u Bosni  i Hercegovini.

Posebno zanimljiv analitički tekst pod naslovom Nad kartom Bosne i Hercegovine: Matematički poraz Bošnjaka, autor matematički i statistički dokazuje da je svaki Hrvat „ravnopravniji“ od Bošnjaka za 2,56 puta a svaki Srbin 2,08 puta. Ili, svakom Hrvatu je pripalo 256 posto više teritorije po glavi stanovnika nego Bošnjaku odnosno svakom Srbinu 208 posto više teritorije po glavi stanovnika nego Bošnjaku. 

U tekstu Srebrenički genocid, napisanom na engleskom jeziku, uz prevod Melihe Slatine, dat je analitički tekst o masakru u Srebrenici kada su srpske fašističke snage pobile 8372 Bošnjaka za samo nekoliko dana. Na skoro dvadeset pet strana rečeno je sve o o žrtvi i zločincima. Tekst je namijenjen stranom čitaocu, zapravo posjetitelju izložbe „Srebrenički inferno“, koju  Arhiv Federacije prireðuje širom svijeta.

Meðunarodna zajednica ne može se izvlačiti iz postojeće situacije dovijeka prepuštajući domaćim akterima da razriješe složenu političku situaciju u BiH. Izuzev ako joj nije cilj da imaju nestabilnu državu u kojoj će moći da ureduju prema vlastitim političkim procjenama, kaže Adamir Jerković u analizi stanja u Bosni i Hercegovini a ovaj tekst prenosimo iz Dnevnog avaza.  Autor zaključuje:

„Bosanci i Hercegovci u najširem smislu te riječi nikada neće moći razriješiti ovaj problem iz prostog razloga što u ratu nije bilo pobjednika koji bi nametnuo pravila igre. Pobijedio je nametnuti mir u kojem su stranci izdiktirali dejtonski ustav koji je bolovao od nedorečenosti i protivrječnosti.“

Ugodno čitanje Anala Arhiva Federacije.